Riječ rastanak uvijek ima bolan prizvuk. Pomisao na tugu, na slomljeno srce, na gubitak, na neizvjesnost u budućnosti, na strah, na smrt… Prigrliti rastanak da bi iz njega gradili novi početak na prvu malo kome pada na pamet.
„Došla je ona, a mi smo se rastali od bezbrižne, nabrijane i slatke djece – djece u sebi“
Ovim riječima rastanak od samih sebe i odnosa kakvog su imali kao partneri opisuju Izabela i Dinko, mladi par koji je s rođenjem svog djeteta osvjestio kako roditeljstvo ujedno znači i rastanak od dotadašnjih identiteta i načina života koji trebaju transformirati, a sebe u odnosu prema novoj svrsi života ponovo sastaviti.
Izabela i Dinko o toj transformaciji pričaju u jednoj od epizoda serijala ‘Rast(anak)’, projekta koji je pokrenula Laura Pribanić, kao svoj diplomski rad na Akademiji dramskih umjetnosti, a on je pak prerastao u jedan originalan, inovativan i transmedijski projekt koji ima eksponenciju širiti se, jer priča na temu rastanaka ima milijun.
Do sada je u okviru projekta ‘Rastanak’ objavljeno šest epizoda. Videa u kojima protagonisti otkrivaju koje su rastanke u svojim životnim događanjima imali, kako su se s njima nosili te kako je suočavanje s rastankom bila i ona polazna točka promjene za okrenuti novu stranicu u životu i postati zadovoljnije ili svaobuhvatnije biće.
Ivančica govori o rastanku od trudnoće, Antonela o rastanku od toksičnog odnosa, Tatjana o rastanku sa psom, Karla o rastanku s anonimnosti, a Robert o rastanku od suvremenog načina života preseljenjem u prirodu stvaranjem eko sela. U pripremi je objava sedme epizode, rastanka od konvencionalne prehrane i prelaska na sirovu hranu, a zbog izlječenja djeteta oboljelog od tumora.
„Da bi mogao početi živjeti novi život, moraš se rastati od starog. U jednoj dobroj mjeri rastanak znači oslobođenje. Da bi postao netko drugi, moraš prestati postojati kao prethodna osoba. Rastanak je na neki način reset“, govori Robert u epizodi o svom rastanku od radnog vremena i kako kaže u konačnici ‘od građanina’ da bi postao čovjek koji živi u prirodi i s prirodom.
„Ideja o projektu došla je iz iskustava meni bliskih osoba koja su doživjele značajne rastanke. Jedna je prijateljica iznenada izgubila oca, a druga je prekinula dugogodišnji ljubavni odnos. Dva potpuno suprotna rastanka, a meni bliske osobe proživljavaju jako slične emotivne procese. To me zaintrigiralo. Intencija ovog priojekta je da rastanke normaliziramo. Da ih nemamo potrebu uspoređivati kome je teže, kome je lakše, jer je bol, bol, tuga je tuga. Da uđemo i ispod njegove površine i ne gledamo ih kao na nešto samo negativno. Nešto samo loše. Jer iza samog rastanka, nakon određenog vremena, pokaže da su se mnogi od njih trebali dogoditi. Da je rastanak ujedno i neki novi početak“, pojašnjava nam Laura Pribanić kako se prije dvije godine ideja o projektu Rastanka rodila.
Projekt ‘Rast(anak)’ koncipiran je transmedijski. Podignuta je web stranica kao platforma s koje se emitira serijal od videa trajanja pet do šest minuta – iskustava različitih protagonista o različitim rastancima. Svaku priču iz serijala prati audiopotkast – ‘grow’ podcast kao drop podcast. Riječ je o razgovorima u trajanju od 20 do 30 minuta s ljudima koji iz ugla svojih struka govore o tom konkretnom iskustvu rastanka. To su psiholozi, sociolozi, liječnici, pravnici, komunikacijski stručnjaci, menadžeri… A u izradi su još dva proizvoda ovog projekta: dugometražni dokumentarni film te digitalna zbirka “Neispričani rast(anci)’, objedinjene priče svih onih ljudi koji su željeli u okviru ovog projekta podijeliti i objaviti svoje iskustvo rastanka.
Projekt ima puno razina, a možemo predvidjeti da vrsta rastanaka također ima bezbroj. Što im je zajedničko da bi bili obuhvaćeni vašim projektom?
Mi ograničeno shvaćamo rastanke jer nas najčešće asociraju na prekid veze ili na smrt. A ovo su uvidi o rastancima od samih sebe i to u situacijama kad se dogode značajne promjene u životu bez obzira jesmo li ih birali ili su nas zatekli. Kao što je priča para s djetetom. I oni su nam sami rekli da su osim što su se rastali od njih dvoje, jer su postali roditelji i nisu više samo dvoje, morali su se rastati od dotadašnjih verzija sebe. Mnogi taj korak nisu napravili ili ga nisu ni osvijestili da im se upravo to događa. Osvješćivanje tog momenta, tog procesa kroz koji svi prolazimo u nekom značajnom događaju, nekoj promjeni u životu, je ono što je zajedničko svim pričama projekta Rast(anak). Osim što projekt ima puno slojeva, on ne može stati. Može biti dugoročan. Zato ćemo i emitirati digitalne priče koje ćemo prikupljati u narednom razdoblju od publike i ljudi koji su pratili projekt.
Najavili ste i dokumentarni film?
Epizode koje smo do sada objavili u trajanju su pet-šest minuta, a i mi smo samo zagrebali površinu tih priča. Ideja nam je te priče proširiti i produbiti i još ih razviti i gledateljima dati širi uvid. Zato ćemo ih povezati u dokumentarni film. Osim toga planiramo proširiti i publiku, obuhvatiti i onu koja nije vezana uz društvene mreže, pa ćemo film plasirati na festivale, a nadamo se i njegovom emitiranju na televiziji.
A što će točno biti digitalna zbirka, koju ste nazvali Ispričane priče?
Digitalna zborka je tek u povojima. Tu nam je cilj dobiti interaktivnost projekta, želimo privući ljude da svoje neke rastanke koje su doživjeli podijele s nama. Mi bismo ih kategorizirali po temama i stavili na jedno mjesto kao zbirku kako čljudi do njih mogli doći i pročitati. Digitalna zbirka u projektu ima na neki način i psihoterapeutsku ulogu, jer se ljudi jako povezuju s pričama i svakom bude malo lakše kad spozna da nije jedini kojem se to događa.
Čini se da je mentalno zdravlje također u fokusu vašeg projekta?
Da, veliki je bio naglasak na mentalnom zdravlju. Posebice u drugom dijelu projekta, a to su podcasti. Intervjui koje smo napravili na razne teme iz područja psihologije i psihoterapije. Od prehrane, pa govora o seksualnom životu partnera nakon rođenja djeteta, progovaramo o pritiscima koje proživljavaju osobe koje iz anonimnosti uđu u javni život kao influenseri, pa sve do izgradnje eko kuće, otkrivanja slobode života s prirodom i u prirodi. Svaku epizodu prati po tri intervjua koji se tematski vežu uz glavnu temu. Svaku temu smo na taj način obradili kroz psihološku, sociološku i edukativno-informativnu perspektivu.
Tko je Laura Pribanić?
Rođena sam u Karlovcu gdje sam i odrasla. Bavila sam se jazz danceom, išla na dramsku, pratila i sudjelovala na filmskim festivalima… I sve me to oblikovalo u smjeru da sam znala da se želim baviti nečim kreativnim. Nečim što uključuje organizaciju i umjetnost. Prije pet godina upisala sam fakultet koji to i omogućava, studiram produkciju, a paralelno radim na kazališnim i filmskim projektima. Usmjerila sam se prema audovizualnoj i filmskoj produkciji. Mislim da sam tek krenula i još istražujem gdje se najbolje snalazim i što mi leži. Volim istraživati i zanimaju me teme vezane uz psihologiju i psihoterapiju.
U realizaciji Rastanka sudjelovalo 84 suradnika!
“Projekt Rast(anak)” realizira se uz financijsku potporu Hrvatskog audiovizualnog centra te Zajednice tehničke kulture Karlovačke županije i tvrtke Sinorec d.o.o.
Snimljeno je ukupno 7 epizoda web serijala i 24 audio podcast intervjua.
Mnogobrojan tim suradnika za jedan studentski rad, njih čak 84, sudjelovao je u realizaciji cjelokupnog projekta. Osim podrške profesionalaca u pojedinim sektorima, svakako treba istaknuti i velik broj međufakultetskih suradnji koji je ostvaren sa studentima VERN-a, Grafičkog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i s profesorima s Hrvatskog katoličkog sveučilišta te Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Autorski tim:
Autorica i producentica projekta: Laura Pribanić
Scenaristica i redateljica: Bela Bračko-Milešević
Direktor fotografije: Luka Jazić
Montažeri: Stella Roso, Antonija Markulin, Rudolf Ravbar
Voditeljice podcast intervjua koji prate epizode web serijala su: Zrinka Štetić Grubišić, Maria Paluh, Ana Žulec Ivanković