Više od 800 tisuća ljudi godišnje si oduzme život, a 20 milijuna to pokuša učiniti. Podaci su Svjetske zdravstvene organizacije koja je skupa s nekolicinom drugih zdravstvenih organizacija inaugurirala 10. rujna kao Svjetski dan prevencije samoubojstva što se obilježava već 17. godinu.
Iza brojaka i statistika stvarni su ljudi s različitim životnim pričama i razlozima koji ih može nagnati da dignu ruku na same sebe. Svjetski dan prevencije samoubojstva podsjeća nas da je upravo svaki razlog individualan i da se može javiti u bilo kojoj dobi tijekom života. Uzroci samoubilačke namjere najčešće su vrlo složeni, u rasponu od socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih, kulturnih, političkih, vjerskih i drugih područja života pojedinca. Samoubojstvo je po svojoj prirodi višefaktorsko i kumulativno zbog brojnih uzroka koji su progresivni i djeluju na osobu kroz dulje vremensko razdoblje.
Na globalnoj razini samoubojstvo je vodeći uzrok smrti među mladim ljudima u dobi od 15 do 29 godina. Prema Izvješću MUP-a za 2019. u Hrvatskoj je bilo 36 pokušaja samoubojstva i čak šest samoubojstava napravila su djeca. Samoubojstvo je češće u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U zadnjih 30 godina stopa samoubojstva u Hrvatskoj je u padu, a samoubojstvo je najčešće u dobnoj skupini iznad 65 godina.
Obilježavanjem Svjetskog dana prevencije samoubojstva pokušava se osvijestiti kako se samoubojstvo može spriječiti. Zato je bitno otvoriti dialog o tome kako pomoći voljenima u borbi protiv samoubilačkih misli. Početak u prevenciji je micanje stigme sa samog čina samoubojstva kako bi se otvorio prostor za razgovor. Važan dio prevencije je i otvaranje razgovora o mentalnom zdravlju te normalizaciji traženja pomoći.
A kad pogledamo kako stvari stoje s mentalnim zdravljem vidimo da te bolesti godišnje pogađaju 19 posto odraslih osoba, 46 posto tinejdžera i 13 posto djece. Mentalno zdravlje uključuje naše emocionalno, psihološko i socijalno dobrostanje, ono utječe na to kako mislimo, osjećamo se i postupamo. O mentalnom zdravlju ovisi kako se nosimo sa stresom, kako se odnosimo s drugima i kako donosimo odluke. Mentalno zdravlje važno je u svim fazama života, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi, jer utječe na razmišljanje, raspoloženje i ponašanje. Na mentalno zdravlje utječu različiti čimbenici. Biološki, poput gena ili kemije mozga, ali i životna iskustva, poput traume ili zlostavljanja, obiteljska povijest mentalnih problema…
Problemi s mentalnim zdravljem su česti, ali je pomoć dostupna. Kao i s tjelesnim zdravstvenim problemima, potrebno je potražiti pomoć. Od razgovora s prijateljima i obitelji do razgovora sa stručnjacima, liječnicima.
Glavni koraci u sprječavanju samoubojstva su prepoznavanje problema u različitim dimenzijama, razumijevanje čimbenika rizika i utvrđivanje onoga što djeluje u pojedinim društvima. Rano prepoznavanje znakova upozorenja i stručna pomoć mogu pomoći spasiti život.
Što je najbolji savjet? Kada se kod svojih bližnjih primijeti promjena ponašanja, valja s tom osobom razgovarati. I biti dobar slušatelj jer će im to pomoći da smanje stres i napetost i da se lakše otvore i odluče potražiti stručnu pomoć.