Konzervativci u SAD-u, ali i u Europi, slave. Američki Vrhovni sud poništio je 49 godina staru presudu Roe vs. Wade kojom je pobačaj bio legaliziran na području cijele države. Uz objašnjenje da pobačaj nije zajamčen Ustavom SAD-a poništili su odluku iz 1973. i svakoj saveznoj državi prepustili odluku hoće li, kada i kome dopustiti pobačaj. U 26 država su to jedva dočekali, pa sada vade iz ladica zakone koje su već pripremili, samo su čekali odluku Vrhovnog suda, u kojemu prevladava Trumpova konzervativna ekipa.
Sebi su upisali pobjedu u bitci koju vode već desetljećima, a žene osudili na muke, okretanje ilegalnim i nesigurnim metodama u rukama nestručnjaka ili pak na putovanja stotine i tisuće kilometara do država u kojima će pobačaj ostati legalan.
Nancy Patricia D’Alesandro Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma SAD-a i jedina žena ikada izabrana na tu poziciju, nakon odluke Vrhovnog suda je izjavila: “Jako je tužno za našu zemlju vidjeti da mlade djevojke sada imaju manje prava nego njihove majke i bake”.
“Mračan, mračan trenutak u povijesti”, zavapio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Predrag Fred Matić, jedan od koautora “Rezolucije o prijetnjama pravu na pobačaj u svijetu: moguće ukidanje prava na pobačaj u SAD-u od strane Vrhovnog suda”. Moguće ukidanje pretvorilo se u stvarno, a europarlamentarci su, kad su prije dva tjedna donosili navedenu Rezoluciju, izrazili svoj strah da će se konzervativni stavovi iz SAD-a preliti na Europu u kojoj je, uz Maltu, Poljska predvodnica progona žena koje samo pomisle na pobačaj.
Najviše Amerikanki koje odu na pobačaj su siromašne
U svojoj je Rezoluciji Europski parlament svaku kriminalizaciju, odgađanje i uskraćivanje pristupa sigurnoj skrbi povezanoj s pobačajem proglasio nasiljem nad ženama, djevojkama i djevojčicama. Uskraćivanje sigurnog pobačaja je ocijenjeno mučenjem, okrutnim, neljudskim i ponižavajućim postupanjem, a nesigurni pobačaji sa smrtnim ishodom trebaju biti proglašeni rodno uvjetovanim ubojstvima. I sve to pod krinkom zakona.
Tko je u najnovijoj američkoj drami najugroženiji? Prema analizi stručnjaka Guttmacher instituta zabrane pobačaja najviše će pogoditi ljude u marginaliziranim skupinama koji se i sada bore za pristup zdravstvenoj skrbi. Statistički, jedna od četiri žene u SAD-u do svoje 45. godine imat će pobačaj, njih 60 posto u dvadesetim godinama života, a 4 posto u dobi do 18 godina. Od tih žena 59 posto ih ima najmanje jedno dijete. Prema rasnoj pripadnosti, 39 posto su bjelkinje, 28 posto afroamerikanke, a 25 posto su hispanoamerikanke. I što je najžalosnije, čak 75 posto njih je u skupini stanovnika s niskim prihodima.
Kako će si one priuštiti dugo putovanje u državu gdje pobačaj nije zabranjen, suci Vrhovnog suda nisu razmišljali jer ih nije niti briga. Pravnici iz SAD-a još nemaju odgovor na pitanje što se pravno može učiniti da bi se spriječile, ograničile ili barem odgodile restrikcije kojima je put otvorila posljednja odluka Vrhovnog suda, pa zato Guttmacher jedini izlaz vidi u filantropiji. Pozvali su sve kojima je stalo do ljudskih prava i jednakosti da podrže fondove za pobačaj jer se upravo njima obraćaju tisuće žena koje ne mogu skupiti 550 dolara za zahvat i sada još nekoliko stotina dolara za putovanje i smještaj. Ne dobiju li novac, preostaje im samo iznijeti trudnoću i roditi dijete, još jednog pripadnika najsiromašnijih slojeva društva. Stoga savjetuju zakladama da daju višegodišnje potpore za dugotrajno održavanje rada fondova za pobačaj, da financiraju putovanja i smještaj jer će se drastično povećati udaljenost koju će žene morati prijeći da bi dobile zdravstvenu uslugu, ali i brigu o djeci dok su im majke na putu zbog zahvata.
Počinje gradnja klinika blizu granica država koje zabrane pobačaj
Nadalje, pozivaju filantrope da financiraju organizacije i političare koji bore ne samo protiv zabrane pobačaja nego i protiv niza srodnih zabrana, kao što je slanje poštom tableta za medikamentozni pobačaj. Također, potrebna su ulaganja u infrastrukturu za usluge pobačaja, primjerice više klinika u državama koje pobačaj nisu i neće zabraniti. Teksaški je poučak, nakon što je u toj državi pobačaj gotovo zabranjen, da su klinike u okolnim državama doživjele navalu pacijenata kojoj nisu mogle udovoljiti zbog ograničenih kapaciteta. Tako, recimo, Planned Parenthood priprema otvaranje novih klinika u Oregonu, blizu granice jugozapadnog Idaha. Novac je potreban i za pravosudne postupke, kao što je prošlomjesečni slučaj Lizelle Herrera koja je optužena za ubojstvo nakon što je pobacila nakon pada, jer ju je bolnica prijavila da je sama izazvala pobačaj.
“Iako su optužbe u konačnici odbačene, ova epizoda dio je alarmantnog porasta uhićenja i optužbi povezanih s gubitkom trudnoće, uključujući pobačaj i mrtvorođenost, u posljednjih nekoliko godina, i nagovještava porast takvih kaznenih progona nakon odluke da se poništi odluka Roe vs. Wade”, upozorava Guttmacher institut. Progoni osobito prijete obojenima, koji i sada imaju veći udio pobačaja i mrtvorođenih beba. I konačno, novac je potreban i za istraživanja koja dokumentiraju štetu izazvanu zabranom pobačaja.
Prvi korak prema stvaranju Gileada?
Sve je to, logično, potrebno što prije, jer dok su pro-choice aktivisti i njihovi podržavatelji šutjeli, pro-life pokret je jačao. Na ukidanje reproduktivnih prava potrošene su stotine milijuna dolara iz svakakvih, pa i sumnjivih izvora, kao što su rasističke organizacije, perači novca i ruski oligarsi.
Konzervativci su ovu odluku Vrhovnog suda SAD-a doživjeli kao svoju najveću pobjedu, no pitanje je je li uistinu tako. Naime, njihovi argumenti za zabranu pobačaja zbog čega se izravno miješaju u tuđe živote je zaštita nerođene djece i povećanje nataliteta. Međutim, upravo nakon prvih nagovještaja da bi odluka Roe vs. Wade mogla biti ukinuta, prekinut je trend tridesetgodišnjeg pada broja pobačaja u SAD-u. U 2020. godini njihov je broj porastao za osam posto u odnosu na 2017. godinu, a učestalost pobačaja rasla je u svim dijelovima zemlje.
O posljedicama zabrane pobačaja konzervativci nisu uopće razmišljali, dok građani u čije ime odlučuju zbog takve zabrane proživljavaju prave drame.
Amerikanka Andrea Prudente uspjela se sa svojim partnerom izvući s Malte i stići u Španjolsku gdje će joj uspjeti spasiti život. Naime, na Malti, jedinoj članici EU u kojoj je pobačaj zabranjen u svim slučajevima, liječnici su pacijenticu poslali u hotel gdje je trebala čekali da fetus umre, premda je jako krvarila, pregledi su pokazali da trudnoća nije održiva, a njen život je bio ugrožen zbog infekcije. Ironija je da se Andrea i njen partner iz Europe, gdje su proživjeli traumu od koje će se dugo oporavljati, vraćaju u Ameriku koja upravo počinje masovnu legalizaciju takvih trauma nekim sadašnjim i budućim trudnicama.
Aktivistkinje za ljudska prava kažu da je ovo što se upravo događa u Americi prvi korak prema stvaranju Gileada, distopijske države iz kultnog romana “Sluškinjina priča” kanadske spisateljice Margaret Atwood. I u tom su romanu žene svedene na strojeve za rađanje, a pobačaji i kontracepcija su najstrože zabranjeni.
Joe Biden: Sud je vratio Ameriku 150 godina unatrag
Američki predsjednik Joe Biden je nakon objave odluke Vrhovnog suda objavio: “Zdravlje i život žena u ovoj zemlji sada su ugroženi. Sud je kao obrazloženje postavio državne zakone koji kriminaliziraju pobačaj koji datiraju iz 1800-ih. Sud je doslovno vratio Ameriku 150 godina unatrag. Po mom mišljenju, ovo je tužan dan za zemlju. Odluka je kulminacija ekstremne ideologije”.
Poništenjem odluke Roe vs. Wade iz 1973. pojedinim saveznim državama prepušteno je da same odlučuju hoće li zabraniti pobačaj. Konzervativna većina Vrhovnoga suda u svom je objašnjenju rekla da Ustav ne štiti prava žena da izaberu pobačaj, već ostavlja te odluke u rukama državnih zakonodavaca.
“Ustav ne spominje pobačaj i takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom”, napisao je u svom mišljenju sudac Samuel A. Alito Jr. Njegovom su se mišljenju priklonili i suci Clarence Thomas, Neil M. Gorsuch, Brett M. Kavanaugh i Amy Coney Barrett.
Glavni sudac John G. Roberts Jr. se nije pridružio većinskom mišljenju jer je “odluka suda da poništi Roe i Casey ozbiljan je potres za pravni sustav”.
Troje liberalnih sudaca suda – Stephen Breyer, Sonia Sotomayor i Elena Kagan, koji su glasali protiv ukidanja Roe vs. Wade, u svom su mišljenju napisali:
“Danas sud… kaže da od samog trenutka oplodnje žena nema pravo govoriti o tome. Država je može natjerati da dovede trudnoću do kraja, čak i uz najvišu osobnu i obiteljsku cijenu. Rezultat današnje odluke je smanjenje prava žena i njihovog statusa slobodnih i ravnopravnih građana.”
Američke građane pri tome nitko ništa nije pitao niti poslušao, premda se većina njih u anketama izjasnila da podržavaju legalnost pobačaja.