Cvijeće, čokolade, srčeka, raskošno umotani parfemi, seksi donje rublje… već su desetljećima tradicionalni pokloni za Valentinovo. Skoro svaki izlog ukrašen je srcima da netko slučajno ne bi zaboravio kako je baš danas dan za kupnju prigodnog poklona voljenoj osobi, ponajprije ženama.
Sve je to lijepo i svatko voli dobiti poklon od bliske osobe kao znak pažnje, no sve je više i onih koje iritira vulgarna komercijalizacija Valentinova jer je pretvoreno u još jedan dan za trošenje novca i formalno iskazivanje naklonosti ili ljubavi drugoj osobi. Ovogodišnja deseta jubilarna kampanja ‘Milijarda ustaje’, koja počinje 14. veljače povodom Valentinova, skreće pažnju na crnu stranu “ljubavi”, jer se pravom ljubavlju ne može nazvati kad netko nekoga mlati, ponižava, maltretira, uznemirava, tjera iz kuće, ubija…
Kako ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, rodno uvjetovano nasilje nije privatna stvar od koje treba okretati glavu jer nas se ne tiče, nego javno društveni problem. Od četrnaest žena ubijenih lani njih jedanaest su ubile bliske im muške osobe, ljudi kojima su vjerovale. Samo ove godine, a tek je počela, ubijene su tri žene, tri su bile zatočene, zabilježeno je nekoliko pokušaja ubojstva i prijetnji oružjem…
Kako će u hrvatskom pravosuđu, čija je reforma upravo ovog vikenda postala top tema, proći svi ti nasilnici? Hoće li se nekome od njih u olakotnu okolnost pripisati to što je ljubomoran, što je branitelj, što je dobar čovjek, što je župan…?
Dosadašnje sudske presude upravo su takve, i još brojne druge apsurdne argumente, izvlačile kako bi obiteljske i seksualne nasilnike kažnjavale što blaže, u pravilu donjom granicom zakonski propisane kazne, a ponekad i ispod nje. Hrvatske organizatorice ovogodišnje kampanje, koja je jučer simbolično započela u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, a narednih će se dana nastavljati i u drugim hrvatskim gradovima, istaknule su da, u trenutku dok objavljuju početak kampanje, barem jedna žena negdje u Hrvatskoj proživljava fizičko nasilje. Tko se tuče taj se voli ili Tučem je jer je volim besramne su izreke smišljene da bi se opravdalo nasilje kao normalan dio života.
Pravi poklon za Valentinovo, i ne samo za Valentinovo, jesu razumijevanje, iskren razgovor, zajedničko uživanje u nečemu što volimo raditi, pomoć osobi u nevolji… Ali toga nema u izlozima. I ne može se kupiti.
Valentinovo nikako nije dan samo za zaljubljene nego doba kada je potrebno dijeliti ljubav sa svim dragim ljudima, ali komercijalizacija tog dana stavila je njegov smisao izvan fokusa. Ipak, sve više mladih na društvenim mrežama manifestira protest protiv komercijalizacije ljubavi kao emocije na kojoj se samo zarađuje. U fokus stavljaju ljubav među svim ljudima koja se treba iskazivati svaki dan kroz darivanje pažnje i gradnje dobrim emocijama ispunjenih odnosa među ljudima. I prema planeti, kako jasno poručuje ovogodišnja kampanja Milijarda ustaje koja poziva na borbu protiv nasilja nad ženama, djevojčicama i planetom.
POVIJEST VALENTINOVA
Povijesni korijeni slavljenja Valentinova kao dana zaljubljenih, ljubavi, pa i plodnosti ispisani su tek legendama. A u njihovom je korijenu mučeništvo, nasilje i krv. Podrijetlo ovog kršćanskog praznika ljubavi traži se u legendama iz ranokršćanskog Rima, a najpoznatija je o svećeniku Valentinu kojega je car Klaudije I dao pogubiti na 14. veljače jer se oglušio na njegovu zapovijed da ne vjenčava vojnike da bi se oni bez obveza prema obitelji borili na u njegovim ratovima. I sam običaj slanja čestitki na Valentinovo navodno potječe od istog svećenika, koji je iz tamnice uputio pismo djevojci u koju je bio zaljubljen i potpisao ga s „tvoj Valentin“. Drugo tumačenje podrijetla pisanja ljubavnih poruka jest da su ljudi svećeniku Valentinu, koji je ubrzo nakon mučeničke smrti proglašen svecem, u ćeliju tamnice potajno dostavljali poruke kako bi on za njih molio ljubavne zagovore osobama koje su voljeli.
Predkršćanski Rim ljubav i plodnost slavio 15. veljače
Podrijetlo Valentinova mnogi povjesničari pripisuju jednom drugom svećeniku imena Valentino koji je živio u 3. stoljeću. S tek 22 godine bio je zaređen biskupom grada Terni, stotinjak kilometara od Rima, kasnije također mučen i ubijen te pokopan na mjestu današnje Ternijske katedrale, a njegovo se grobno mjesto pohodi za Dana zaljubljenih.
I prije dolaska kršćanstva u Rimu se u slavu bogova Pana i Fauna i božice Luprecalije raskošno svetkovao kao proljetni festival blagdan plodnosti i ljubavi, a padao je na 15. veljače, samo dan razlike od datuma od kada se zapravo od srednjeg vijeka štuje 14. veljače kao datum slavljenja zaljubljenosti.
Niti oko čestitki, koje su najprepoznatljiviji znak obilježavanja Valentinova, nema jednoznačnih povijesnih činjenica. Najstariju čestitku za Valentinovo navodno je napisao francuski vojvoda Karlo Orleanski svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a čak 15 posto američkih djevojaka čestitke pošalju same sebi pod golemim pritiskom američke komercijalizacije ovog datuma. I u Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih uglavnom vezuje uz utjecaje iz američke popularne kulture. Međutim, u nekim krajevima, poput Međimurja, nalazimo narodne običaje slavljenja ljubavi, pa se 14. veljače djeci daruju peciva u obliku ptica u dvorištu uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu – “ftičeki ženiju”.
Valentinovo krenule komercijalizirati i muslimanske zemlje
Valentinovo kao vrlo komercijalan datum i dan zaljubljenih polako prihvaćaju i neke muslimanske zemlje iako ga ne spominju imenom. Ove godine su mnogi izlozi trgovina u Saudijskoj Arabiji osvanuli ukrašeni crvenim i čipkastim donjim rubljem, koje je uz čestitke, ljubavna pisma, ruže i u srca obučene slatkiše, danas jedan od snažnih simbola obilježavanja Valentinova.
Tradicija obilježavanja Valentinova u zemljama je jako različita. U Engleskoj su prije sto godina, na Valentinovo, oblačili malu djecu u odrasle. Djeca su išla od vrata do vrata i pjevala pjesmu Valentinova. U Walesu su se darivale drvene izrezbarene žlice sa simbolima srca i ključeva kao poruka “ti imaš ključ mog srca”. U Škotskoj je običaj da se na pragu odabranice ostavi ljubavna poruka ili čestitka ukrašena čipkom, ukrasnom vrpcom ili nekim drugim materijalom. U Japanu žene za Valentinovo svojim simpatijama poklanjaju čokoladu. Mjesec dana kasnije, odnosno 14. ožujka, muškarci ženama poklanjaju bijelu čokoladu. U Italiji je za Valentinovo u središtu pozornosti Verona, grad Romea i Julije. Ljubavna pisma ne pišu se samo voljenim osobama nego i Juliji, čija ih Udruga čita i nagrađuje najbolja pisma.
Valentinovo je slavljenje ljubavi i prema prijateljima i obitelji
Da Valentinovo ne pripada samo parovima osvijestila je amerikanka Esther Howland u 19. stoljeću, koju zovu i pionirkom valentinovskih čestitki. Kad je od svog prijatelja iz Engleske primila ukrašeno toliko joj se to svidjelo da je pokrenula posao. Počela je uvoziti čipkaste i cvjetne ukrase te od njih izrađivati čestitke za Valentinovo, a nisu bile namijenjene samo ljubavnicima već i prijateljima i članovima obitelji. U Finskoj se 14. veljače oduvijek tako i slavi, kao Ystavanpaiva, što u prijevodu znači Dan prijatelja kada Finci ne poklanjaju samo svoje partnere već daruju i susjede, kolege, ukućane i sve ostale ljude koji su im dragi. Sličan blagdan obilježavaju i u Kolumbiji, Dia del amor y la amistad ili Dan ljubavi i prijateljstva, kada se slavi osim romantične ljubavi slavi prijateljska i obiteljska.