Sa svih je strana ženski rod danas zasut dobrim željama i čestitkama u povodu Dana žena. U priču se, naravno, uključio i marketing pa si žene danas mogu jeftinije kupiti kozmetiku, tajice, rublje, cipele, torbice, nakit, sat… Ili im to jeftinije mogu kupiti muškarci i razveseliti svoju suprugu, djevojku, majku, sestru, prijateljicu, kolegicu… Ma sve što požele mogu žene dobiti na današnji dan, osim onog bitnog.
I dalje često ne mogu dobiti jednaku plaću za jednaki rad kao i njihovi muški kolege, ne priznaje im se besplatni rad kod kuće koji uglavnom one obavljaju, teško se izbore za svoja reproduktivna prava, i dalje ih se omalovažava, mlati, siluje, i dalje se ne mogu pod jednakim uvjetima probiti u vrh korporacija ili političkih institucija, i dalje će teže dobiti željeno radno mjesto, pogotovo ako su starije…
Rodna ravnopravnost? O njoj se posljednjih godina sve više govori, naizgled su u raznim konvencijama, rezolucijama, direktivama i zakonima svi iz dana u dan ravnopravniji, no u stvarnosti svijet ide unazad. Izboriti se za ljudska prava, jer o njima u stvari treba govoriti, a ne o ženskim pravima kao nekakvoj posebnoj kategoriji, ženama je sve teže.
Europi još 60 godina do rodne ravnopravnosti
Predsjednik Odbora EU parlamenta za prava žena i jednakost spolova Robert Biedroń u svojoj izjavi u povodu Dana žena naglašava da je posljednjih nekoliko godina došlo do “oštre reakcije protiv prava žena u Europi i diljem svijeta”, a prema indeksu rodne ravnopravnosti, EU će trebati još 60 godina do pune ravnopravnosti spolova.
“Ne možemo čekati još 60 godina”, kaže Biedroń. Regresija ženskih prava “dovodi u opasnost mnoge teško stečene uspjehe koje su žene postigle, posebice u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava. Odluka Vrhovnog suda SAD-a da se odrekne saveznog ustavnog prava na pobačaj promijenila je živote žena i djevojaka diljem SAD-a, nesrazmjerno utječući na žene u ranjivim situacijama”. Osvrnuo se i na de facto zabranu pobačaja u Poljskoj i eroziju prava na seksualno i reproduktivno zdravlje u mnogim zemljama EU.
EU će ratificirati Istanbulsku konvenciju?
“Rodno uvjetovano nasilje ostaje jedno od najraširenijih kršenja ljudskih prava u svijetu, a seksualno nasilje i dalje se koristi kao oružje rata, pri čemu su žene i djevojčice posebno pogođene ratom u Ukrajini. Budući da su žene u Afganistanu podvrgnute rodnom apartheidu, a u Iranu se prosvjednice i dalje suočavaju s ozbiljnim posljedicama, Parlament će nastaviti raditi na suzbijanju ovih negativnih kretanja.
Moramo se snažno suprotstaviti reakciji protiv rodne ravnopravnosti i očito diskriminirajućim radnjama koje vidimo protiv žena, LGBTQI+ zajednice i drugih ranjivih skupina, a za to je potrebna politička volja. Gledajući unaprijed, odbor će se nastaviti zalagati da EU ratificira Istanbulsku konvenciju i nastojat će pregovarati o najboljem mogućem sporazumu o direktivi o borbi protiv nasilja nad ženama.”
Hrvatska u vrhu ljestvice po broju femicida
Upravo s tim nasiljem živi velik broj žena u Hrvatskoj, a njih trinaest je u prošloj godini prestalo živjeti to nasilje, nasilnici su im oduzeli život. Prema broju femicida na milijun stanovnika smo pri samom vrhu EU, a Plenkovićeva Vlada je odbila uvrstiti femicid u Kazneni zakon jer, kako reče u obrazloženju, za tim nema potrebe jer je to kazneno djelo “ionako uvršteno u zločine iz mržnje”.
“Inicijative i pojedinci kojima je cilj opet stvoriti mračni srednji vijek sve su glasniji i snažniji”, poručio je u današnjem obraćanju svim ženama i hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić, koji se u EU parlamentu posvetio borbi za rodnu ravnopravnost. Istodobno, pojedinci koje Matić nije imenovao, ali ih proziva da vuku zemlju u mračni srednji vijek, danas su Dan žena čestitali “katoličkim ženama”. Ostalima ništa.
7. NOĆNI MARŠ U ZAGREBU
Ilustracija Ena Jurov
Sedmu godinu Feministički kolektiv fAKTIV u Zagrebu organizira prosvjedni marš povodom 8. marta, a danas s početkom u 18 sati odvija se pod sloganom ‘Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici!’. Povorka kreće od Trga žrtava fašizma prema Zrinjevcu.
‘Naš otpor uvijek je dvostruk: mi gradimo štrajk na ulicama, ali ga započinjemo u našim domovima. I to zato jer je naš rad neprekidan – prije i nakon odlaska na posao kuhamo, peremo, peglamo, brinemo o djeci, njegujemo starije, krpamo kućanske budžete. Odbijamo biti žrtve, ne pristajemo na lažne mitove o ženskoj prirodi i na podvale o prirodnom radu ljubavi. Ne pristajemo na ucjene nevidljivog neplaćenog rada i njegova umora radi kojega nemamo vremena za sebe’, poručuje fAKTIV i poziva da i ovo marširanje ide prema ženskom štrajku, pa makar i malim koracima:
‘Uhvatimo korak s onima koje štrajkaju i prosvjeduju jučer, danas i sutra: s radnicama Orljave koje su nakon više od godine dana borbe izborile svoje otpremnine, radnicima i radnicama Čistoće koji su pokazali što znači radnička solidarnost, platformskim radnicima i radnicama koji podižu glas protiv nesigurnih radnih uvjeta, zdravstvenim radnicama i radnicima koji najavljuju da su spremni štrajkati. Marširajmo prema feminističkom štrajku, štrajku koji će se s radnih mjesta preliti na ulice i ući u kuhinje, štrajku kojim možemo prkositi moćnima i zbijati redove sa slabijima.’