Znate li što je rodno osjetljiv proračun? Koliko je proračun vašeg grada rodno osjetljiv? Hoćete li i kako primjenjivati kriterije rodno osjetljivog proračuna budete li u poziciji da o tome odlučujete? Ova smo pitanja postavili po četvorici gradonačelničkih kandidata koji, prema anketama, u svakom od četiri najveća grada – Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku – imaju najveće šanse za pobjedu na lokalnim izborima ili za ulazak u drugi krug. Od njih šesnaest petero ih je odgovorilo na naša pitanja u pisanoj formi, dok je Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika Zagreba, na tu temu održao presicu pred Skupštinom Grada Zagreba.
Što je rodno osjetljiv proračun, najpreciznije su odgovorili Branka Ramljak, nezavisna kandidatkinja iz Splita te kandidat riječkog SDP-a Marko Filipović.
“Rodno osjetljivi proračun prilikom donošenja odluka o prikupljanju i trošenju javnog novca uzima u obzir različite uloge muškaraca i žena te javnom potrošnjom u jednakoj mjeri zadovoljava njihove potrebe i doprinosi rodnoj jednakosti. Ima multiplikativni učinak na opće blagostanje jer kroz jačanje profesionalnog i materijalnog položaja žena u društvu i korištenju njihovog potencijala doprinosi podizanju standarda pojedinca, obitelji i društva u cjelini”, kaže Branka Ramljak.
Marko Filipović, logično, zna za pojam rodno osjetljivog proračuna jer je godinama zamjenik riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, i to u gradu na čijem su Ekonomskom fakultetu znanstvenici Ana Marija Sikirić i Davor Vašiček razvili analizu rodno osjetljivog proračuna.
“Apsolutna je činjenica kako žene i dalje imaju manju ekonomsku, društvenu i političku moć nego muškarci, samim time i javna potrošnja i način na koji država generira javne prihode i usmjerava javne rashode imaju bitno različit utjecaj žene i muškarce. Tako, primjerice, neke studije pokazuju da se žene više oslanjanju na javni transport nego muškarci. Dakle, povećanje cijene javnog prometa ima jači negativan učinak na žene, nego na muškarce. Isto tako jasno je da postoje značajne razlike u dohocima muškaraca i žena. Jasno se zna kako žene obavljaju veći postotak slabije plaćenih poslova, a samim time žene u prosjeku ostvaruju punu niže dohotke nego muškarci. Zato ženama više pogoduje kada raste minimalna plaća, a muškarcima pogoduje ukoliko se snize porezne stope viših razina dohodaka što sadašnja vlada čini”, precizan je Filipović.
Koliko je proračun vašeg grada rodno osjetljiv?
Za kandidata splitskog HDZ-a Vicu Mihanovića proračun Splita je više od 80 posto rodno osjetljiv jer se planirana proračunska sredstva “usmjeravaju u različite rodne perspektive od ulaganja u vrtiće, obrazovanje, stipendije i slično do komunalne infrastrukture pa i projekata za osjetljivu skupinu građana koji se realiziraju u okviru socijalne skrbi i zdravstvene zaštite”. Ostali kandidati koji su nam odgovorili na pitanja smatraju da sadašnji proračun njihovog grada “nije rodno osjetljiv”, “nisu upućeni” ili “u njemu ima stavki koje će se naći i u budućem rodno osjetljivom proračunu, u dijelovima koji se odnose na zdravstvo, socijalnu skrb, obrazovanje, poduzetništvo…”
Hoće li, budu li u poziciji da to čine, primjenjivati kriterije rodno osjetljivog proračuna? Naravno da hoće, svi su složni u tome jer “rodna ravnopravnost je svetinja”, rječit je osječki SDP-ov kandidat Goran Kušec. Nikola Ivaniš, kandidat PGS-a za riječkog gradonačelnika, obećaje temeljite konzultacije s oporbenim strankama o prijedlogu proračuna kao i e-konzultacije s građanima, a njegov sugrađanin Marko Filipović podsjeća da će rodno osjetljiv proračun biti standard izrade proračuna jer to od Hrvatske traži i EU.
Pa kako će onda izgledati rodno osjetljivi proračuni Rijeke, Splita, Osijeka i Zagreba ako kandidati, koji su ovo pitanje procijenili dovoljno važnim da na njega odgovore, osvoje vlast? I što će takvi proračuni donijeti njihovim sugrađanima?
SPLIT
BRANKA RAMLJAK, nezavisna kandidatkinja
“To bi prije svega bilo područje predškolskog i školskog odgoja (osnovna škola) s određenim dodatnim ulaganjima tj. nadstandardom kao produženi rad vrtića, produžena nastava u školama i slično, za što postoji i mogućnost financiranja kroz Europski socijalni fond. Potencijalno mogu se osigurati dodatne naknade za rodiljne i roditeljske dopuste. Također je pitanje mogućnosti organizacije radnog vremena izlazeći u susret kroz model skraćenog radnog vremena, rad od kuće i slično”.
VICE MIHANOVIĆ, kandidat HDZ-a
“Pri izradi Proračuna za 2022. godinu kroz aktivnosti i projekte, kod kojih je to moguće, vodit će se računa o promicanju rodne ravnopravnosti, konkretno kroz razne poticaje ženama poduzetnicama, ženama u neravnopravnom položaju te eventualno mjerama zadržavanja radnih mjesta ženama kroz pojačane vrtićke programe, pazeći pritom da ne diskriminiramo drugi spol. U krajnjem slučaju, mogu reći da u jednom dobro isplaniranom, uravnoteženom proračunu, nema potrebe za isticanjem ovog pitanja”.
RIJEKA
MARKO FILIPOVIĆ, kandidat SDP-a
“Osigurat ćemo dovoljan broj mjesta za svu djecu u odgojnim ustanovama, u vrijeme dok su roditelji na poslu, kao i dovoljan broj socijalnih usluga izvaninstitucijske skrbi za starije članove obitelji (poludnevni i dnevni boravci). Poticat ćemo poduzetničke inicijative žena kroz startupove i inkubatore. Radit ćemo na uređenju što većeg broja zelenih površina sa sadržajima za sve uzraste u neposrednoj blizini stanovanja, kao i edukacije za građanke na predložene teme… Ovi će prijedlozi kao rezultat imati bolju kvalitetu življenja obitelji, veću stopu zaposlenosti, bolju društvenu klimu, jeftinije usluge, bolju povezanost s građanima, zadovoljstvo korisnika usluga, nove inicijative i ideje…”
NIKOLA IVANIŠ, kandidat PGS-a
“U centru našeg programa je predškolski odgoj čije usluge trebaju biti dostupne svima, upravo kako bi se roditelji (u ovom slučaju većinom majke) čim prije vratile na tržište rada, umjesto da doma skrbe o djetetu dok ne krenu u školu, a za to ostaju neplaćene. Planiramo izgraditi dva dječja vrtića. Povećat ćemo broj inkluzivnih skupina za djecu s poteškoćama u razvoju, jer je broj takve djece u velikom porastu, a nedostaje prilagođenih uvjeta za adekvatnu skrb pa su (opet, najčešće majke) primorane ostajati kod kuće s djecom. Sufinancirat ćemo obrte za čuvanje djece i servise za čuvanje djece i osobe s invaliditetom. Promovirat ćemo fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće u post-korona dobu. Uvest ćemo jednokratne potpore za samozaposlene majke i očeve koje bi im olakšale povratak na tržište rada nakon isteka rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta, ako je otac u pitanju. Razlog takvoj potpori su nepravedno niske rodiljne naknade za obrtnike (najčešće paušaliste) koje iznose 2500 kuna. Cilj nam je spriječiti zatvaranje obrta odnosno omogućiti nastavak poslovne djelatnosti mladim roditeljima”.
OSIJEK
GORAN KUŠEC, kandidat SDP-a
“Što se tiče primjera vezanih socijalnu skrb, odgoj djece pa i zdravlje sugrađana, u programu smo predvidjeli osnivanje Post-Covid centra za psihičko i fizičko zdravlje, sa stručnim timovima posebno za djecu i mlade. Tu su i izgradnja novih, te dogradnja i obnova vrtića i osnovnih škola i sufinanciranje čuvanja djece u iznosu kojim se sufinanciraju vrtići. Izgradnja novih stanova za najam za mlade obitelji, izgradnja doma za starije i nemoćne osobe, otvaranje dnevnog boravka za starije, a posebno ćemo razmotriti kako dodatno pomoći samohranim majkama, osobama s tjelesnim teškoćama i ženama žrtvama obiteljskog nasilja. Nastavit će se projekt i da svako treće i iduće dijete u obitelji ima besplatan vrtić, besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva i produženi boravak u osnovnim školama. Ponosan sam na to da je Osijek jedini grad u Hrvatskoj koji pomaže medicinski potpomognutu oplodnju parova koji ne mogu začeti djecu prirodnim putem”.
ZAGREB
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ, Možemo!
Zagrebu će u izradi rodnog proračuna uzor biti Beč, a gradski proračun osigurat će veću ravnopravnost kroz poticajne mjere za žene kako bi se osigurala njihova veća participacija u javnom životu, rečeno je na konferenciji za novinare Tomislava Tomaševića i njegovih suradnica o rodnoj ravnopravnosti. Cilj im je zadržati žene na tržištu rada širenjem mreže vrtića i jaslica te olakšati upis u vrtiće i jaslice djece nezaposlenih roditelja kako bi im olakšali traženje posla.