Ako je silovanje pokćerke životni eksces (izgred, ispad), onda su silovatelji obični izgrednici, baš kao i pijani tinejdžeri koji usred noći galame u parku i iživljavaju se na koševima za smeće. Prema hrvatskom pravosuđu dopušteno je činiti i teška kaznena djela ako u biografiji počinitelja stoji da je bio u Domovinskom ratu. A posljednji slučaj koji je razbjesnio svakog normalnog u Hrvatskoj još je jedan dokaz takvom zaključku.
Naime, očuh (54 godine) silovao je svoju dvadesetgodišnju pokćerku, dakle blisku osobu, za što bi prema Kaznenom zakonu, članak 154. – “Teška kaznena djela protiv spolne slobode” – trebao dobiti od pet do petnaest godina zatvora. No, činjenica da je bio u Domovinskom ratu mu je olakotna okolnost, a činjenice da je u njemu sudjelovao od 1991. do 1995., da je pritom bio pripadnik specijalne policije i da je dobio spomenicu i medalju su mu donijele “naročitu olakotnu okolnost”. I to toliku da je sudac Dražen Kevrić odlučio zanemariti kazne propisane Kaznenim zakonom i dodijelio optuženome duplo manju kaznu od minimalne. Počinitelj K. Š. nije do sada osuđivan, a eto, svakome se može dogoditi “eksces”, mislio je sudac i zaključio da je kazna od dvije i pol godine posve primjerena. I dovoljna. Unatoč Kaznenom zakonu. I unatoč činjenici da pravni eksperti kažu kako je “ranija neosudjivanost olakotna okolnost kod odmjeravanja kazne unutar propisanih kazni”.
Doduše, Kazneni zakon u članku 48. predviđa mogućnost ublažavanja kazne, što znači dosuda manje kazne od propisane “ako postoje naročito olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio sa žrtvom, ako joj je u potpunosti ili većim dijelom nadoknadio štetu prouzročenu kaznenim djelom ili se ozbiljno trudio nadoknaditi tu štetu, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom”.
Samo što još nitko nije otkrio kako se može nadoknaditi šteta za silovanje koje traumira žrtve do kraja njihova života. Prije više od stotinu godina zakoni su propisivali da onaj tko je silovao neku gospođicu iz ugledne obitelji i/ili plemenita roda može svoj grijeh iskupiti tako da je oženi, no otad je svijet ipak ponešto napredovao u svemu, pa i u pravosuđu.
Isti taj sudac Kevrić, kojemu je silovanje samo eksces, na Županijskom sudu u Zagrebu je, među ostalim dužnostima, i član Odjela za praćenje propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava! Ima na tom Europskom sudu za ljudska prava svakakvih zanimljivih i poučnih presuda. Valjalo bi pročitati poneku.