Podaci o kvaliteti života mladih Romkinja u Hrvatskoj u usporedbi sa životom u drugim europskim zemljama su poražavajući. Čak 17 posto mladih Romkinja je nepismeno, samo ih petina završava srednju školu, a gotovo 80 posto ne ulazi na tržište rada. To je samo dio poražavajuće statistike stanja obrazovanja mladih Romkinja koja se imala prilike čuti u Osijeku u ponedjeljak na okruglom stolu pod nazivom „Kako iz začaranog kruga siromaštva“, koji je organizirao Saveza Roma u RH „Kali Sara“. Na osječkom Filozofskom fakultetu time je i započela kampanju podizanja vidljivosti nemogućeg položaja mladih Romkinja, kao dio projekta „Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice“, koji Savez Roma provodi uz financijsku potporu Fonda za aktivno građanstvo, Ureda za udruge Vlade RH i Grada Zagreba.
“Za 27 posto mladih Romkinja u Hrvatskoj razlozi zbog kojih prekidaju školovanje je sklapanje braka i trudnoća, a u 15 posto slučajeva što postaju roditelji”, istaknula je Suzana Kunac, voditeljica ovog projekta koji je ujedno i prvi pokrenut od strane same romske zajednice. Što je također značajno, jer kroz kampanju postaje vidljivo da sami Romi podupirati mlade žene u daljnjem školovanju.
Romkinje ne samo da rađaju više djece nego žene iz ostale populacije, nego to čine znatno ranije. Prvo sveobuhvatno istraživanje u okviru projekta Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca, koje je objavljeno 2020. godine, a provele su ga Ksenija Klasnić, Suzana Kunac i Petra Rodik, pokazalo je da, od Romkinja koje imaju djecu, polovica njih su prvo dijete rodile još kao maloljetnice. Manje od 16 godina pri prvom porodu imalo je 17 posto Romkinja. Štoviše, čak tri djevojčice u Međimurskoj županiji rodile su u dobi od deset do 14 godina! Statistika ne bilježi kod Romkinja samo više poroda, nego i znatno više pobačaja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 2010. do 2016. godine broj pobačaja na zahtjev u toj se nacionalnoj manjini kretao od 20 do 40, no od 2017. godine naglo raste da bi u 2018. dosegnuo brojku od 101, što je stopu pobačaja na zahtjev u romskoj populaciji učinilo dva do tri puta većom nego kod opće populacije žena reproduktivne dobi.
Ugovaranje dječjih brakova i maloljetničke trudnoće samo su jedan od uzroka prekida školovanja romskih djevojčica, nemogućnosti uključivanja na tržište rada i u konačnici nemogućnosti izlaska iz začaranog kruga siromaštva. Kristijan Kevešević, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, zato je posebice istaknuo važnost razumijevanja ravnopravnosti spolova: „Edukacija o rodnoj ravnopravnosti i njezino osvješćivanje važna je dimenzije promjene. Ona je u romskim zajednicama nužna kako bi se promijenio položaj mladih Romkinja. Na putu do uspjeha potpuno su jednaki dječaci i djevojčice. Štiti ih zakon, štiti ih Ustav i štiti ih to što će završiti školu.“
Edukacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju je prijeka potreba romskim djevojčicama i mladim Romkinjama.
“U tri obrazovna ciklusa uspjeli smo educirati 200 mladih Romkinja u četiri županije, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji”, podsjeća Kunac. Dodaje kako se unutar njih govorilo o rodnoj ravnopravnosti, reproduktivnom i seksualnom zdravlju i pravima, o prevenciji spolno prenosivih bolesti, adolescenciji, trudnoći, majčinstvu, ali i prevenciji vršnjačkog i partnerskog nasilja i svemu onome o čemu te djevojčice nemaju dovoljno informacija. Ovi su programi rađeni također kroz iste projekte objeručke dočekani među mladim Romima, jer sustavna i sveobuhvatna edukacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, o vršnjačkom i partnerskom nasilju i rodnoj ravnopravnosti ne postoji ni u hrvatskom obrazovnom sustavu. Tako da romske djevojčice i dječaci koji redovno pohađaju školu takve programe nemaju prilike čuti.
„Ono što je bitno kada govorimo o Romima je prepoznavanje različitosti unutar romske zajednice. Točnije, prepoznavanje specifičnosti položaja djece, mladih i žena. A ovaj projekt se upravo bavi ženama i položajem žena Romkinja unutar i romske zajednice i hrvatskog društva“, naglasila je Tanja Vlašić iz Ureda Pučke pravobraniteljice govoreći o intersekcijskoj diskriminaciji Romkinja.
Ivona Makvić Salaj, savjetnica pravobraniteljice za djecu govorila je o tome zašto djeca ne bi smjela rađati djecu i kako razumijeti primjenu Konvencije o pravima djeteta: „Zahtijevamo za svu djecu dostupnost usluga u ranom djetinjstvu. Znamo da u romskim naseljima usluge rane intervencije nisu uopće dostupne. Tim više što se očekuje da će te mlade žene same prepoznati teškoće u razvoju svoje djece.“
„Predškolski odgoj bio bi izuzetno važan da se djeca što ranije uključe u sustav odgoja, da što ranije nauče jezik pa kasnije imaju manje problema prilikom uključivanja u osnovnoškolsko obrazovanje“, nadovezao se Nandor Čapo, ravnatelj uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja te naglasio: „Izuzetno je važno uključivanje Roma u sustav obrazovanja, jednak pristup ne bilo kojem obrazovanju, nego kvalitetnom obrazovanju.“
Saborski zastupnik Veljko Kajtazi posebno je istaknuo da je to prvi put da neka romska udruga bude nositelj samog projekta.
“Sve do sada su one bile partneri u određenim projektima i to je dokaz da romska zajednica ima jaku i snažnu udrugu i da su se Romi u Hrvatskoj jako dobro organizirali te da se mogu nositi s takvim projektima”, ocijenio je Kajtazi.Prema njegovim riječima, kada se govori o stanovanju, obrazovanju i zapošljavanju, romska zajednica je u začaranom krugu. Rekao je da su povećali učeničke i studentske stipendije, no postavljaju pitanje vrijedi li se obrazovati kad se poslije ne mogu zaposliti.
“Potičemo da djeca završavaju osnovnu školu i naravno da to trebaju, ali kada trebaju upisati srednju školu, ona ne mogu dobiti najosnovnije, a to je potvrda da mogu odrađivati praksu. Pojedini privatnici spremni su platiti i kaznu samo da se kod njih ne odrađuje praksa i kako onda izaći iz tog začaranog kruga siromaštva”, pita se Kajtazi. Napominje da stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje moraju ići usporedno, a ne se aktivirati u jednom području, a u drugom ne.
Medijski pokrovitelj kampanje ”Obrazovane Romkinje, jake zajednice!”