Godinama se ponavlja ista priča: obiteljsko nasilje i femicidi, kao najdrastičniji oblik tog nasilja, sprječavaju se ponajprije prevencijom čiji je temelj edukacija svih – djece od najranije dobi, policajaca, sudaca, socijalnih radnika i svih ostalih kojima je posao vezan uz zaštitu i pomoć žrtvama. Žene prosvjeduju, kao što su to učinile i nedavno diljem Hrvatske, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić iz godine u godinu ponavlja svoje apele, no niti se obiteljsko nasilje smanjuje niti su žene sigurnije. Naprotiv: do 1. srpnja ove godine u Hrvatskoj je ubijeno šest ženskih osoba, među kojima i jedna djevojčica od samo godinu i pol. Ubijena je sjekirom! Ubojstva su sve brutalnija, a žene više nisu sigurne niti na radnom mjestu, niti u javnosti.
Stručnjaci, neke političke stranke, aktivistice, javnost… rekli su sve o nasilju, od toga što ga pokreće pa do toga što učiniti. Istodobno nositelji vlasti i kreatori politika kojima se može femicid kao rondo uvjetovano nasilje prevenirati nisu učinila ništa.
A što o tome kaže umjetna inteligencija? Postavili smo dva kratka i jednostavna pitanja: zašto ima toliko femicida u Hrvatskoj te zašto ima toliko obiteljskog nasilja u Hrvatskoj. Evo odgovora.
Femicid
Femicid, namjerno ubijanje žena zato što su žene, tragično je i složeno pitanje na koje mogu utjecati različiti društveni, kulturni, ekonomski i pravni čimbenici. Važno je ovoj temi pristupiti s osjetljivošću i točnošću.
Ako dođe do porasta femicida u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji, to se može pripisati kombinaciji čimbenika, od kojih neki mogu uključivati:
Rodna nejednakost:
Društva sa značajnom rodnom nejednakošću mogu pridonijeti nasilju nad ženama. Nejednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i pozicijama na kojima se odlučuje može potaknuti okruženje u kojem se žene doživljavaju inferiornima i nepotrebnima.
Kulturne norme:
Tradicionalni stavovi i kulturne norme koje održavaju štetne rodne stereotipe i odobravaju nasilje nad ženama mogu pridonijeti višim stopama femicida. Ovi stavovi mogu biti duboko ukorijenjeni i teško ih je promijeniti.
Obiteljsko nasilje:
Zemlje s visokom razinom obiteljskog nasilja često imaju više stope femicida. Ako se obiteljsko nasilje normalizira ili zanemari, ono može eskalirati do smrtnih ishoda.
Slab pravni odgovor:
Neadekvatni pravni okviri i mehanizmi provedbe za rješavanje problema nasilja nad ženama mogu ohrabriti počinitelje. Nedostatak učinkovitih pravnih posljedica može obeshrabriti žrtve da prijave incidente.
Nedostatak usluga podrške:
Nedovoljni sustavi podrške, kao što su skloništa, savjetovališta i linije za pomoć osobama koje su preživjele nasilje, mogu obeshrabriti žrtve da traže pomoć i zaštitu.
Ekonomski čimbenici:
Ekonomski stresori mogu pogoršati nasilje u kućanstvima. Financijska nestabilnost može dovesti do frustracije i napetosti, povećavajući vjerojatnost nasilnih incidenata.
Psihološki čimbenici:
Individualni čimbenici, poput ljutnje, ljubomore ili osjećaja prava mogu igrati ulogu u ubojstvima žena. Počinitelji mogu imati iskrivljena uvjerenja koja ih navode na počinjenje nasilja.
Utjecaj medija:
Medijski prikaz žena i nasilja može utjecati na percepciju i stavove društva. Pogrešno predstavljanje ili senzacionalizam mogu pridonijeti normalizaciji nasilja.
Nedostatak obrazovanja i svijesti:
Nedovoljno obrazovanje i svijest o ženskim pravima i rodno uvjetovanom nasilju može ovjekovječiti štetna ponašanja i stavove.
Napori u borbi protiv femicida zahtijevaju višestrani pristup koji uključuje zakonsku reformu, obrazovanje, kampanje podizanja javne svijesti i jake sustave podrške za preživjele.
Obiteljsko nasilje
Nasilje u obitelji složen je i višestruk problem na koji utječe kombinacija društvenih, kulturnih, ekonomskih i psiholoških čimbenika. Neki potencijalni čimbenici koji bi mogli pridonijeti prevalenciji obiteljskog nasilja u Hrvatskoj uključuju:
Kulturne norme i rodne uloge:
Tradicionalne rodne uloge i očekivanja u hrvatskom društvu mogu pridonijeti neravnoteži moći unutar odnosa. Ove norme mogu ovjekovječiti ideju da muškarci imaju autoritet i kontrolu, dok se od žena očekuje da budu podložne. Takve norme mogu stvoriti okruženje u kojem se zlostavljanje tolerira ili čak opravdava.
Nedostatak svijesti i obrazovanja:
Ograničena svijest o dinamici obiteljskog nasilja i njegovim posljedicama može spriječiti pojedince da prepoznaju nasilna ponašanja i potraže pomoć. Sveobuhvatne edukacije i kampanje podizanja svijesti ključne su za promjenu stavova i promicanje kulture nenasilja.
Ekonomski čimbenici:
Ekonomski stres i financijska ovisnost mogu biti okidači za obiteljsko nasilje. Nezaposlenost, siromaštvo i ekonomska nestabilnost mogu povećati napetost unutar kućanstava, potencijalno dovodeći do nasilnih ispada.
Nedostatak resursa i podrške:
Nedovoljni resursi, kao što su skloništa i usluge savjetovanja za žrtve, mogu otežati pojedincima da izbjegnu situacije zlostavljanja. Osim toga, stigma oko traženja pomoći i nedostatak dostupnih mreža podrške mogu odvratiti žrtve od traženja pomoći.
Pravni i pravosudni sustav:
Neadekvatni pravni okviri i provedba mogu spriječiti napore da se učinkovito riješi obiteljsko nasilje. Ako zakoni nisu strogi ili se ne provode dosljedno, počinitelji mogu vjerovati da mogu djelovati nekažnjeno.
Nedovoljno prijavljivanje:
Nasilje u obitelji često se nedovoljno prijavljuje zbog straha, srama i nedostatka povjerenja u pravosudni sustav. To čini izazovom točnu procjenu cjelokupnog opsega problema i pružanje odgovarajućih intervencija.
Kulturna šutnja i stigma:
Kulturne norme koje naglašavaju privatnost i obiteljski ugled mogle bi obeshrabriti žrtve da govore o svojim iskustvima. Strah od društvene osude i izolacije može spriječiti pojedince da traže pomoć.
“Važno je naglasiti da ovi čimbenici međusobno djeluju na složene načine i niti jedno objašnjenje ne može u potpunosti objasniti rasprostranjenost obiteljskog nasilja u bilo kojoj zemlji. Napori za rješavanje ovog problema zahtijevaju holistički pristup koji uključuje vladine politike, pravne reforme, kampanje podizanja javne svijesti, obrazovanje i sustave podrške za žrtve i počinitelje”, podvukao je na kraju u svojim odgovorima ChatGPT.