„Puno sam razmišljao o prirodi umjetne inteligencije, o tome što je razlikuje od drugih tehnologija koje su se pojavile u prošlosti. Čini mi se da postoje dvije ključne razlike. Prva je njezina sposobnost da se uključi u dijalog, na prirodnom jeziku, a druga su njezine multimodalne mogućnosti. Posebice mogućnost stvaranja autentičnih slika i videa i to iznimno jeftino. Istražio sam i brojne zanimljive mogućnosti, posebice za obrazovanje. Ipak, u sposobnostima umjetne inteligencije postoje potencijalni rizici na koje svakako moramo obratiti pozornost“, naglasio je u svom posljednjem blogu posvećenoj temi utjecaja umjetne inteligencije na djecu i mlade Punya Mishra, jedan od najpoznatijih inovatora Škole dizajna. Angažirani javni govornik i poznati istraživač u području obrazovanja, koji je pokrenuo niz projekata i inicijativa za inter i trans disciplinarni pristup obrazovanju usmjeren prema potrebama budućnosti edukacije djece i mladih s ciljem njihova kvalitetnog obrazovanja i očuvanja mentalnog zdravlja. Međunarodno je priznat njegov rad u obrazovnoj tehnologiji koja se bazira na kreativnosti i estetici učenja.
Da promišlja o negativnim posljedicama primjene umjetne inteligencije profesora Mishru su, kako sam navodi, potaknula nedavno objavljena dva članka u New York Timesu i New York Magazinu, a u kojima se govori kako je influencerski marketing eksplodirao posljednjih godina na platformama društvenih medija te o pojavi influensera koji nisu stvarni ljudi, nego likovi koje je kreirala umjetna inteligencija i to zahvaljujući snažnim podrškama najvećih internetskih platformi, Amazona, Googlea i Mete, koji oglašivače potiču da koriste AI alate za generiranje oglasa i slika, obećavajući visoku izvedbu, niže troškove i superspecifično ciljanje. Sada robne marke plaćaju za oglašavanje pomoću virtualnih influencera koje je generirala umjetna inteligencija.
Mladi s influenserima stvaraju opasne parasocijalne veze
„Kao što se i u članku ističe, influenceri mogu imati snažan utjecaj na mlade ljude, poput bliskog prijatelja. To stvara opasne “parasocijalne odnose”, gdje se briše granica između oglasa i autentičnog sadržaja. Gledatelji, posebice mladi, mogu osjetiti lažan osjećaj prijateljstva i povjerenja s influencerima. Veća je vjerojatnost da će kupiti ono što influenceri promoviraju, a da nisu svjesni da im se reklamira. Uključi li se u to i algoritam umjetne inteligencije to čini kombinaciju utjecajnih osoba i algoritama društvenih medija možda najmoćnijim oblikom oglašavanja ikada izmišljenim“, govori profesor Mishru u svom blogu u kojem upozorava kako se ova pojava AI influensera i kombinacija umjetne inteligencije kao alata kojim se poboljšavaju sadržaji stvarnih influensera putem društvenih mreža može tretirati i kao bolest. Riječ je o virusnom marketingu.
AI i virusni marketing
„Influenseri koji se obraćaju mladim ljudima su poput najcool klinaca u kvartu. Oni stječu sljedbenike zahvaljujući svojoj osobnosti, iskustvu ili stručnosti. Oni dijele kako se osjećaju, dijele o čemu razmišljaju, dijele stvari koje im se sviđaju. Potaknuti su da povećaju svoje sljedbenike i, zauzvrat, često svoje bankovne račune, jer ih često plaća tvrtka koja stoji iza proizvoda. Mladi su posebno osjetljivi na ovakvu promociju jer je njihov odnos s influencerima sličan intimi bliskog prijatelja. To je vrsta virusnog marketinga od usta do usta koji izgleda kao zabava, funkcionira kao kultura i može povećati prodaju. A sada imamo generativnu umjetnu inteligenciju. AI je spreman zakoračiti u ionako napet i prostor koji je mnogima od nas često nevidljiv (segmentirani kakvi jesmo u svojim informacijskim mjehurićima vođeni algoritamskim odlukama kojima nedostaje transparentnosti)“, obrazlaže profesor Mishru u što može ili već eskalira sve češće korištenje izmišljenih influensera koje kreira umjetna inteligencija, a u pozadini s njime upravljaju potpuno nepoznati ljudi, koje plaćaju kompanije kako bi reklamirali njihove robne marke.
Ovi izmišljeni likovi imaju brzo rastući broj sljedbenika i mogu objavljivati stalni promotivni sadržaj uz vrlo male troškove. Kao što sam na ovu temu i puno puta već tvrdio, ljudi kao društvena bića nužno će odgovoriti na ove “umjetne agente” kao da su stvarni. Postoje značajni dokazi o kognitivnoj znanosti, razvojnoj i evolucijskoj psihologiji koji sugeriraju da je to proizvod visoko sofisticiranih, duboko ukorijenjenih inferencijalnih principa koji su prilično nedostupni svjesnoj introspekciji ili voljnoj kontroli. To se događa s likovima za koje mislimo da ih poznajemo jer ih vidimo na TV-u, a to će se sasvim sigurno dogoditi s ovim agentima umjetne inteligencije!“, upozorava profesor Mishru.
AI influenserice od lani pale društvenim mrežama
O pojavi AI influensera, a većinom je riječ o izmišljenim ženskim likovima, počelo se govoriti prošlog ljeta kad je jedna među njima, AI influenserica Milla Sofia, postala i medijska senzacija. Izmišljena je djevojka u vrlo kratko vrijeme na društvenim mrežama prikupila na desetke tisuća pratitelja i lajkova svojim vrućim objavama u bikiniju i donjem rublju, a ‘uslikana’ na svim najatraktivnijim svjetskim destinacijama. Prvo je imala 19 godina, potom 23, jer su njezini tvorci, skriveni iza zaslona i brendova koje Milla reklamira, procijenili da je tržištu prihvatljivija nešto starija i nešto iskusnija AI djevojka.
Osim lajkova Milla skuplja i ponude za dejtove, ljubavne izjave, ženidbene ponude, i naravno gomile riječi divljenja njezinu izgledu. Da je influenserica koju je generirala umjetna inteligencija Milla otkriva tek kada je raskrinkana da je umjetna, kad su njezini tvorci shvatili da bi daljnje laganje bilo kontraproduktivno. Njezini su kreatori na mjestu gdje je pisalo da je djevojka iz Finske, samo promijenili osobni opis AI djevojke koja se predstavlja modelom, a svojim pratiteljima i obožavateljima nudi neusporedivu i futurističku perspektivu i carstvo stila. Gomila riječi koje ništa ne znače, ali unatoč tome i Milla, i sve brojnije njezine inačice, AI influenserice koje marketinška industrija mnogih korporacija sada ubrzano stvara, kod većine će pratitelja izazivati emocije kao da su stvarne djevojke.
AI influenseri počinju dobivati sestre i braću…
Za očekivati je da će društvene mreže uskoro biti preplavljene virtualnim osobama, avatarima koji reklamiraju pojedine brendove, a tome u prilog govore i podaci marketinških agencija koje upravo u tom smjeru dobivaju narudžbe svojih klijenata, tvornica brendova. Za očekivati je da će to većinom biti osobe ženskog spola, kao i ove prve AI influenserice, za koje su njihovi tvorci i sami priznali da su likovi kreirani prema istraživanjima što se muškarcima najviše sviđa. Koji tip žena. Za očekivati je da će AI influenseri uskoro dobiti i svoje rođake, sestre i braću, djecu, partnere, roditelje, djedove i bake, ovisno o brendu, kojoj se publici on obraća. Influenserski marketing u svakom će slučaju samo rasti, samo je pitanje tko će ili što biti influenseri. Puno je važnije pitanje na koji način će se u tom viralnom ekonomskom svijetu kojega generira i umjetna inteligencija emotivno, mentalno i seksualno razvijati djeca i mladi.